Rak debelog crijeva predstavlja ozbiljan zdravstveni problem u zapadnim zemljama. Treći je uzročnik smrti od raka i kod muškaraca i kod žena, a najčešće se javlja kod osoba iznad 50. godine života. Ipak, posljednjih godina svjedoci smo pojave raka debelog crijeva kod mlađe populacije. Zašto je tome tako i kako djelovati preventivno bilo je govora u četvrtoj emisiji ovogodišnje sezone serijala radijskih emisija Rak nije mrak. Gošća emisije bila je dr. Iva Kirac, specijalistica kirurške onkologije i abdominalne kirurgije zaposlena u Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu.

Raste broj novootkrivenih slučajeva, a i smrtnost je u porastu

Ne zna se točno zašto su maligne bolesti probavnog sustava u posljednje vrijeme toliko uzele maha osobito kod mlađe populacije, no činjenica je da ljudi duže žive, većina nas ima sjedilačke poslove i jedemo ono što nam “padne pod ruku”. To sve zajedno ne pomaže našem organizmu da se samoobnavlja, ističe dr. Kirac. Na godišnjoj razni u Hrvatskoj je preko 4 tisuće novooboljelih, a od toga 20% je mlađih od 50 godina. Jedno od objašnjenja moglo bi biti to što osobe mlađe od 50 godina često ignoriraju simptome kao što je krv u stolici i prolongiraju odlazak na pregled koji im može spasiti život. Svaka odgoda dijagnostike znači potencijalno viši stadij bolesti i kompliciranije liječenje, kaže dr. Kirac. Rak debelog crijeva sam po sebi nije agresivan rak, no najveći je problem što se i dalje bolest otkriva kasno. Zato ne samo da raste broj novootkrivenih slučajeva, nego je i smrtnost je u porastu.

Rizični faktori

Za nastanak gastrointestinalnih tumora rizični faktor predstavljaju genetska predispozicija i čitav niz vanjskih čimbenika te stil života. Način života je ipak veći rizični faktor od nasljednog. Ono što se svakako preporučuje su kretanje i umjerena raznovrsna prehrana. Na listi hrane koja najviše šteti našoj probavi nalaze se crveno meso i suhomesnati proizvodi, no to ne znači da ih povremeno ne smijemo konzumirati u umjerenim količinama, pojašnjava dr. Kirac. Najčešće, rak debelog crijeva nastaje vezano uz stil života i vanjske čimbenike (sporadični slučajevi), zatim kod osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom ili osobnom anamnezom kolorektalnih polipa. Ostali slučajevi nastaju u osoba s određenim genetskim predispozicijama te u osoba s upalnim bolestima crijeva – ulceroznim kolitisom i Chronovom bolešću. Veću učestalost za obolijevanje imaju i osobe koje su oboljele od raka želuca, dojke, pluća, vrata maternice, prostate, jajnika, bubrega i mokraćnog mjehura.

Kada napraviti pregled?

Umor, nedostatak apetita, bol u abdomenu ili ako je netko u obitelji imao rak debelog crijeva, razlozi su za odlazak na kolonoskopiju prije 40. godine, savjetuje dr. Iva Kirac dodajući da ta pretraga omogućuje uklanjanje polipa ili uočavanje lezija u ranom stadiju. Ističe kako treba maknuti stigmu sa kolonoskopije, osobito jer se danas omogućuje da mlađe osobe i one koje su imale prethodne operacije, obave kolonoskopiju pod anestezijom. Osobe u dobi od 50 do 74 godine obuhvaćene su Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka debelog crijeva te se pozivaju svake dvije do tri godine na besplatno testiranje. Radi se tzv. FIT test koji otkriva skrivenu krv u stolici. Taj se test može napraviti i ukoliko netko posumnja na rak debelog crijeva, a ne želi odmah ići na kolonoskopiju.

Edukacija i podrška za pacijente

U emisiji je predstavljen i rad Instituta za gastroenterološke tumore (IGET) - udruge koja se bavi edukacijom i podrškom pacijentima s gastrointestinalnim karcinomima te promicanjem probira i ranog otkrivanja bolesti. Djeluje već pet godina, a čine je pacijenti, osobe koje su se brinule o pacijentima i profesionalci. Kao glavni razlog nastanka udruge dr. Kirac navodi veće mogućnosti financiranja nadstandarda u zdravstvu. Programima udruge osiguravaju se individualne usluge pacijentima poput psihološkog savjetovanja, seksualne terapije, nutricionističkog savjetovanja, radionica i slično. Zanimljivo je spomenuti da je u okviru europskog Erasmus+ projekta NourishWell, čiji je koordinator Institut za gastroenterološke tumore (IGET), nastala kuharica „Hranom kroz nuspojave – Studentski recepti za prehranu tijekom onkološkog liječenja“. Projekt povezuje znanja iz onkologije, nutricionizma i gastronomije s praktičnim učenjem i pristupom usmjerenim na potrebe pacijenta. Kuharica je rezultat rada učenika Prehrambeno-tehnološke škole u Zagrebu i Srednje ugostiteljsko-turističke škole „Vancho Pitosheski“ iz Ohrida. Kroz trodnevne jelovnike i recepte učenici su istraživali kako hranu prilagoditi nekim od čestih izazova tijekom liječenja – umoru i iscrpljenosti, gubitku apetita, promjenama okusa, proljevu te mučnini i povraćanju. Kuharica pokazuje kako se stručno znanje može pretvoriti u konkretna, svakodnevna i kreativna gastronomska rješenja, a može se preuzeti u PDF obliku na mrežnoj stranici Udruge https://iget.hr/wp-content/uploads/2026/10/NOURISHWELL_Hranom_kroz_nuspojave.pdf.

Na pitanje kako možemo smanjiti šanse za pojavu malignih bolesti dr. Kirac savjetuje:

1. Jedite što raznolikije (više puta i manje količine)

2. Više se krećite

3. Smanjite stres

*Nova emisija iz serijala Rak nije mrak na rasporedu je 7. studenog (RHZK u 10:05 i Radio Stubica u 11:15) i 8. studenog (Radio Zlatar u 10:00 i Radio Marija Bistrica u 16:20).