I ove godine, već 20. godinu zaredom, druge subote u listopadu obilježen je Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi s ciljem podizanja svijesti opće javnosti o dostojanstvu svih onih koji boluju od teških i neizlječivih bolesti. U Hrvatskoj svake godine više od 30 tisuća ljudi treba takvu skrb.

Osnovna načela palijativne skrbi

Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života bolesnika koji su suočeni s neizlječivom progresivnom bolesti i njihovih obitelji. U palijativnoj skrbi naglasak se stavlja na prevenciju i ublažavanje patnje putem ranog prepoznavanja, procjene i liječenja boli te drugih fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih problema. Osnovna načela palijativne skrbi su: usmjerenost na bolesnika i obitelj, holistički pristup, učinkovita kontrola simptoma, kontinuitet skrbi, poštivanje dostojanstva i autonomije bolesnika, dostupnost i pravednost te rana integracija u tijek onkološkog liječenja. Valja istaknuti kako se palijativna skrb ne odnosi samo na završnu fazu života te da treba započeti uz aktivno onkološko ili drugo liječenje, čim se prepoznaju kompleksne potrebe pacijenta.

Multidisciplinarni tim za potporno i palijativno liječenje onkoloških bolesnika u KBC-u Zagreb

U Kliničkom bolničkom centru Zagreb od 9. ožujka 2022. godine djeluje multidisciplinarni tim za potporno i palijativno liječenje onkoloških bolesnika koji je do danas skrbio za više od 900 onkoloških bolesnika s palijativnim potrebama te je pružao kontinuiranu edukaciju i podršku njihovim obiteljima i njegovateljima. U fokusu njihovog rada je holistički pristup osobi s malignom bolesti. Voditeljica tima je dr. med. Ivana Kukec, specijalistica interne medicine i uža specijalistica internističke onkologije koja je svoja iskustva i saznanja o palijativnoj skrbi podijelila sa slušateljima serijala „Rak nije mrak“. Jedna je od voditeljica Sekcije za suportivno i palijativno liječenje Hrvatskog društva za internističku onkologiju i dopredsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu. Usavršavala se u Londonu na Multiprofesionalnoj akademiji u hospiciju St Christopher's te prestižnom onkološkom centru Royal Marsden. Završila je i edukaciju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Centru za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine – CEPAMET gdje i sama predaje.

Uz nju, multidisciplinarni tim za potporno i palijativno liječenje onkoloških bolesnika KBC-a Zagreb u užem smislu čine magistra sestrinstva – koordinatorica palijativne skrbi Maja Uroić, magistre fizioterapije Barbara Kirinec i Marta Grahovac te klinička psihologinja Ivona Poljak. Pridruženi članovi tima su fizijatri dr. Duje Birkić, dr. Nateša Kalebota, dr. Vanja Dekleva Štampalija te duhovnik don Zdenko Perija kao i bolnički nutricionisti, magistri farmacije i sve druge specijalnosti ovisno o potrebi. Doktorica Kukec ističe kako onkološka palijativna skrb najbolje funkcionira kad postoji uska suradnja između onkologa i palijativnog tima.

Multidisciplinarni tim za potporno i palijativno liječenje onkoloških bolesnika dostupan je za konzilijarno uključivanje kod svih onkoloških bolesnika u KBC-u sa uznapredovalom zloćudnom bolesti i prisutnim simptomima. Uz to, od 17. travnja 2025. godine u onkološkoj poliklinici KBC-a Zagreb djeluje nova ordinacija za potporno i palijativno liječenje onkoloških bolesnika s ciljem još ranijeg i kvalitetnijeg uključivanja potpornog i palijativnog liječenja usporedno s onkološkim liječenjem. Ordinacija za potporno i palijativno liječenje onkoloških bolesnika se nalazi u Poliklinici Klinike za onkologiju, zelena zgrada, 3. kat, ambulanta 1 onkološke dnevne bolnice. Radno vrijeme ordinacije je ponedjeljkom od 15 do 19 sati. Ukoliko je bolesnik preslab za dolazak, poželjno je kontaktirati tim kada je bolesnik već prisutan u KBC-u radi drugih pregleda ili pretraga te se u tim slučajevima iznimno ambulantni pregledi rade i izvan radnog vremena ordinacije.

Specifičnosti palijativne skrbi za onkološke bolesnike

Palijativna skrb za onkološke bolesnike ima određene specifičnosti koje proizlaze iz prirode same bolesti, tijeka liječenja i kompleksnih potreba bolesnika i njihovih obitelji. Tim KBC-a Zagreb je usko specijaliziran za zbrinjavanje najkompleksnijih simptoma koji mogu biti višestruki i promjenjivi, kao što su bol, umor, mučnina, povraćanje, gubitak apetita, otežano disanje, zatvor, delirij, nesanica, a uz fizičke potrebe redovito se procjenjuju i one psihološke, duhovne i socijalne. Dr. Kukec naglašava važnost aktivnog slušanja i komunikacije s bolesnikom i njegovom obitelji koja treba biti dobro upućena u stanje bolesnika, ali i poštivati njegove želje. Važno je planirati tijek palijativne skrbi. Uz to, dr. Kukec naglašava kako palijativna skrb ne ubrzava ni ne odgađa smrt već poboljšava kvalitetu života do njegovog kraja. Palijativna skrb uključuje i kontrolu karcinomske boli, ostalu simptomatsku terapiju protiv mučnine, zaduhe..., kliničku prehranu, psihosocijalnu podršku, rehabilitaciju i duhovnu skrb. Pri tome se često koristi kontinuirana potkožna infuzija, parenteralna prehrana, drenaža ili druge potporne mjere koje zahtijevaju visoku razinu stručnosti.

Kada započeti s palijativnom skrbi?

S palijativnom skrbi kod onkoloških bolesnika trebalo bi započeti s dijagnozom uznapredovalog raka usporedno s onkološkim liječenjem. Za razliku od ranijeg shvaćanja da se palijativna skrb primjenjuje tek nakon završetka liječenja, danas se naglašava rana integracija palijativne skrbi uz onkološko liječenje. Palijativna skrb je nastala iz hospicijskog pokreta i skrbi na kraju života, ali u sadašnje doba to je zastarjelo shvaćanje palijativne skrbi, ističe dr. Kukec. Riječ palijativa nastala je od latinske riječi pallium, što znači plašt ili pokrov – u prenesenom značenju „ono što pokriva, ublažava“ želi „zagrliti” sveobuhvatiti osobu. Bolesnik i njegova obitelj su timu za suportivno i palijativno liječenje ravnopravni partneri u skrbi. Obitelj bolesnika s rakom često je pod velikim emocionalnim i fizičkim opterećenjem stoga palijativna skrb uključuje edukaciju, emocionalnu podršku i praćenje, kako bolesnika tako i članova obitelji, pa i nakon smrti bolesnika (žalovanje). Pri tome su od velike važnosti suradnja i otvorena komunikacija.

Palijativna skrb u Hrvatskoj vs. palijativna skrb u zapadnoeuropskim zemljama

Ubrzani razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj započeo je s ulaskom RH u Europsku uniju. Od 2015. u domovima zdravlja je registrirana nova djelatnost – palijativna skrb, oformljen je centar za koordinaciju palijativne skrbi i mobilni palijativni tim. U bolničkom sustavu su definirane palijativne postelje i uloga bolničkog palijativnog tima. U Hrvatskoj trenutno djeluju dva hospicija, u Rijeci (14 postelja) i Splitu (16 postelja), jedan je izgrađen u Puli, a u Osijeku se tek treba graditi. U akutnim i palijativnim bolnicama ima oko 400 kreveta za bolesnike s palijativnim potrebama. Doktorica Kukec zaključuje da u Hrvatskoj nedostaje hospicija i palijativnih postelja zbog čega su pacijenti često smješteni na odjelima akutne skrbi gdje ne mogu dobiti odgovarajuću njegu. Najveći broj palijativnih postelja kod nas je u kućama bolesnika. Što se formalnog obrazovanja u području palijativne skrbi tiče, na Medicinskim fakultetima u Zagrebu i Rijeci palijativna skrb je redoviti predmet, no formalna edukacija iz palijativne skrbi nužna je i u srednjim medicinskim školama te na studijima sestrinstva, ali i u obrazovanju svih stručnjaka koji mogu sudjelovati u palijativnoj skrbi. Doktorica Kukec smatra da je neophodan razvoj specijalizacije iz palijativne medicine za liječnike i medicinske sestre, kako bi palijativna skrb postala strukturiran i standardiziran dio zdravstvenog sustava.