Festivalom dječje kajkavske popevke, održanim u nedjelju u zlatarskoj osnovnoj školi, završio je dio „Dana kajkavske riječi“ posvećen dječjem kajkavskom stvaralaštvu. Učenici osnovnih škola sa šireg kajkavskog govornog područja Hrvatske, izveli su 14 novih skladbi, uz pratnju Tamburaškog orkestra Hrvatske radiotelevizije. Skladbe koje se izvode na Festivalu, skladaju učenici osnovnih škola, uz pomoć svojih mentora, na stihove s prošlogodišnjeg Zboda malih pjesnika, te je Festival svojevrsna završnica i kruna dječjeg kajkavskog stvaralaštva.Na priredbi je pročitano i nekoliko recitacija s ovogodišnjeg "Zbora malih pjesnika", izvođačima se na pozornici pridružila i glazbena gošća Nina Kraljić, a kao i svake godine posebniglazbeni dio priredio je Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije, pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda. Festival je tradicionalni završio izvedbom pjesme "Zlatarski kraj", koja je svojevrsna himna cijele manifestacije.

Na početku Festivala dobrodošlicu je poželjela gradonačelnica Jasenka Auguštan-Pentek, uz zahvalu svima koji sudjeluju u priredbama i na taj način doprinose da se manifestacija održava, posebno ove godine, koja je specifična za izvođače i organizatore.Izvođačima, njihovim mentorima i roditeljima te organizatorima, zahvalu na čuvanju tradicije uputio je u ime Krapinsko-zagorske županije,jednog od pokrovitelja manifestacije, zamjenik župana Anđelko Ferek-Jambrek. „Kajkavski jezik je naš identitet te je neizmjerno važno da djecu od malih nogu učimo da poštuju i vole kaj. Zahvaljujem svima koji su radili s našim malim izvođačima te posebno čestitam njima samima, a potom dakako i organizatorima koji su i ovom vremenu epidemije uspjeli očuvati ovu hvalevrijednu tradiciju", rekao je Ferek-Jambrek.

Pokrovitelji manifestacije su i Ministarstvo kulture i medija te Hrvatski sabor. Kao izaslanik predsjednika Sabora obratio se saborski zastupnik Siniša Jenkač. "Čestitke organizatorima i sudionicima na ovoj lijepoj tradiciji. Kajkavski jezik govori se od Virovitice, Međimurja, Varaždina, Zagorja, pa sve do Siska i Karlovca, možemo raći da najviše Hrvata govori kajkavski. Njegujmo kajkavsku riječ, to je jako važno, neka ovakve priredbe budu poticaj najmlađima da je čuvaju. Govorimo kajkavski i budimo kajkavci", poručio je Jenkač. Ove godine je u dvorani bilo značajno manje publike, zbog epidemioloških mjera, no to nije umanjilo svečanost proslave "kaja" pjesmom i stihom, koju organizira Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića. Svi su na kraju poželjeli da idući jubilarni, 50. Festival bude još svečaniji i ljepši.