U Krapini je održana najavna konferencija projekta BAIF - Business angels impact fund, kojim se priprema novi financijski instrument u Hrvatskoj koji će uključiti poslovne anđele, institucionalne ulagače i organizacije za poslovnu potporu u inovativne akcije za razvoj alternativnog tržišta kapitala s ciljem usmjeravanja na ulaganja s društvenim učinkom.

Nositelj projekta je Krapinsko - zagorska županija a koordinatori Zagorska razvojna agencija, Poduzetnički centar Krapinsko - zagorske županije, Feelsgood Capital Partners i Hrvatska udruga poslodavaca. Vrijednost projekta je 318 tisuća eura, od čega se kroz potporu Europske komisije, EASI program, sufinancira 249 tisuća eura, a ostatak sredstava vlastiti je doprinos partnera. Podršku ovom projektu dao je i treći predsjednik RH Ivo Josipović, koji je osobno nazočio konferenciji te je tom prilikom govorio o tome što poduzetnici mogu očekivati od visoke politike. „Često smo išli s poduzetnicima u inozemstvo, s ambicijom da ih predstavimo i da se naprave neki poslovni kontakti. Bilo je tu jako uspješnih i manje uspješnih pohoda. Nema tog predsjednika, premijera, ministra koji vani može prodati loš proizvod, moguće je pomoći one koji su zaista dobri i svojom kvalitetom su u vrhu. Politika može podići i opći reputacijski rejting države pa onda tako i poduzetnika, i tu Hrvatska ima i dobrih i loših strana. Najveća vrijednost našeg početnog poduzetništva su ljudi. Imamo relativno obrazovan mlad poduzetnički kadar sposoban da sa svojom inovativnošću probije na međunarodnoj sceni. Imamo i kvalitetnu radnu snagu te reputaciju jedne sigurne i otvorene zemlje. Imamo međutim i minuse – prva najveća opstrukcija našeg gospodarstva pa i onda kada govorimo o plasmanu naših tvrtki jest odsustvo kriterija pravne države. Pravosuđe je jedno od ozbiljnih problema hrvatskog gospodarstva i ja vjerujem da će se stanje tu popraviti Drugi minus je raširena korupcija. Kad sve stavimo na vagu politika može učiniti dosta, ali samo u slučajevima gdje postoji ozbiljna inovativnost, uspješnost i sposobnost poduzetnika da svoj proizvod osmisle prodaju i plasiraju“, zaključio je Josipović.

Župan KZŽ Željko Kolar, koji je ujedno i predsjednik upravnog odbora WBAF Hrvatska rekao je da se nakon tri godine ciljanog rada došlo do nekih rezultata i mogućnosti prijave na neke projekte poput BAIF-a. Došli smo u poziciju da govorimo o fondovima i kako spojiti privatni, civilni i društveni sektor i kako otvoriti mogućnosti kroz fondove financiranje mladih i srednjih poduzetnika, startupova naših mladih i školovanih ljudi koji imaju sjajnih ideja, ali ih ovaj sustav ne prepoznaje kao potencijalne investitore. I ona mogućnost financiranja koja se odnosi na natječaje koji se raspisuju preko ministarstava bilo da su oni kroz operativne programe i vezani uz EU ili su iz nacionalnog budžeta natječaji koji su vezani za lokalnu i regionalnu samoupravu, uvijek morate imati neku pozadinu a upravo novi fondovi omogućuju mladim ljudima s kreativnim idejama da krenu i stvore prilike. Vjerujem da je to budućnost, vjerujem da mi u RH možemo biti jedni od lidera u čitavoj Europi, a to danas znači i u čitavom svijetu i veselim se našoj budućoj zajedničkoj suradnji, a ponosan sam i na svoj tim, na ljude koji su zapravo krenuli kročiti ovaj put budućnosti koja nas čeka“, rekao je župan Kolar.

Zamjenica ravnateljice Zagorske razvojne agencije i direktorica WBAF ureda u Hrvatskoj Helena Matuša rekla je da je projekt započet prije više od godinu dana. „Veliko uzbuđenje i odgovornost je pred nama, otvaramo novo poglavlje u RH, uz odgovornost dolazi i mali strah i još veći trud, a nadam se da ćemo uspjeti postići određeni društveni učinak koji planiramo s ovim projektom. Poziv za projekt je otvoren u studenom 2019. godine, rok je bio kratak, 20. travnja 2020. godine projekt je već uspješno prijavljen. Od 1. prosinca 2020. godine projekt se službeno provodi. Konkurencija je bila žestoka, jedni smo od 14 projekata koji su financirani u ovoj rundi i nalazimo se bok uz bok s razvijenim zemljama poput Irske, Finske, Belgije, Španjolske, Francuske“, rekla je Matuša.

Igor Škrgatić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika spomenuo je temu društvenog poduzetništva i društveno – odgovornog poslovanja i financiranja mladih poduzetnika, tj. pristup kapitalu tvrtkama koje su u ranoj fazi razvoja. „Postoji problem od onog novca kojeg možete posuditi od kumova i prijatelja pa dok ne postanete aktivni u financijskom sektoru i atraktivni. Nadam se da ćemo kroz ovaj projekt bar malo promijeniti sliku. Mi kao Hrvatska udruga poslodavaca i kao udruga malih i srednjih poduzetnika posebno ovdje stavljamo na raspolaganje da pomognemo i u ovom edukacijskom dijelu projektu i pronalasku novih poslovnih anđela koji će to financirano područje popraviti na našem tržištu“, rekao je Škrgatić. Evita Agalianou, voditeljica projekta ispred Europske komisije javila se putem video linka iz Bruxellesa a nakon uvodnih govora. Predavanje na temu "Investiranje s društvenim učinkom" održala je Renata Brkić, visoka povjerenica WBAF – a za Hrvatsku. Potom je uslijedila panel diskusija „Kako pripremiti i osigurati investiciju za razvoj projekata s društvenim učinkom“, na kojoj su sudjelovali predsjednik uprave tvrtke Good game global Nikola Stolnik, predsjednik uprave tvrtke Mundus Filip Hercig i te CTO tvrtke Superbeat Bruno Kovačić.